žunar u dokolici zde ino od iznenadenja poslednjih godina | jutera iz njegove osnovne i'.ozbiljne" porod user kovu dokolicu. Smanjenje veličine i cene mikroproce- -je lansiralo brojne elektronske igračke i mikro- inare. Ugradnja inteligencije u skoro sve kučne ureda- go što su televizija, muzički aparati, telefon, različiti | aparati, predstavlja proces koji se nezadrživo širi i 2gome olakšava čoveku svakodnevne poslove oj kučnih računskih centara je sasvim logično Ji ati u bliskoj budučnosti. Njihova povezanost sa Kim sistemima (na pr. video-tekstom i sličnim) daje Č jine mogučnosti na polju obrazovanja. Zajedno sa igentnim telefonom, ovi sisterni če vršiti suprotan uticaj TV sistema koji je izolovao čoveka. Čovek bi bio u vnom odnosu prema okruženju. leoma ozbiljan doprinos ovi centri če dati i procesu : vljanja negativnog trenda primene kompjutera u po- vanju, gde večina poslova postaje kontrolisana računa- , što smanjuje radno zadovoljstvo čoveka. Kao kompen- ija toga, javlja se traganje za mašinama koje kontroliše vek i koje mu omogučavaju da upravlja onim delom bta u kome je zadržao mogučnost sopstvenog odlučiva- H—- u slobodnom vremenu. ninišuči potrebu za večim brojem programskih analitičara | igramera, a da če taj smanjeni broj sistemskih analitičara lemskih programera morati imati najviše obrazovanje i uske pcijalnosti. Isto važi i za proizvodačku industriju. Takode, tenje konvencionalnih, potpuno programabilnih kompjutera, iverovatnije neče uticati na porast zaposlenosti: Zato, jedan Jereni stav o budučnosti društva bi morao da prihvati činjenicu "če postojati potencijalni jaz izmedu broja izgubljenih starih slova i broja novih, koji če tražiti za svoje prevazilaženje napor log društva. Poverljivi podaci kao javne tajne " Značajan efekat široke primene kompjutera u privredi i admini- raciji oseča več svako domačinstvo: to su računi, opomene, hzivi i obaveštenja koja svakodnevno stižu u poštanske sanduči- B. To znači da organizacije koje šalju ove materijale imaju adrese nnoge druge podatke o tom domačinstvu. Kada se tome dodaju i stale službene ustanove (SUP, vojska, opštine) koje poseduju atoteke o svakoj osobi, ali sa različitim informacijama, dolazimo o saznanja da se vrlo veliki broj podataka čuva o svakom čoveku brosečno oko 50 Kb),a koji se stalno povečava. To je daleko više nego ranije, kada su za ovakvu aktivnost ozbiljno ograničenje bile ilomazne i prašnjave kartoteke. — | Postoje tri faktora u ovoj situaciji koja privlače našu pažnju. To » prvo činjenica da je veči broj ovih podataka lične prirode i kao iakav poverljiv (na primer: finansijsko | zdravstveno: stanje, krivično-kazneni podaci, itd.). Drugo, sada je moguče da ti podac telativno lako preko povezanih računskih sistema cirkulišu i dodu do neovlaštenih, pa i z lonamernih osoba. |, treče, ov9 informacije ne moraju biti apsolutno tačne je r se često prikupijaju Z | i to, u cilju epouzdanih izvora, ali se pr verene. Uaštite šč veka, briga, o ovom spektu zajedno sa predlozima za 'očuvanje sigurnosti, postaje sve pak o hi jedi uni lai k: njenicu da ske profesije. Briga Se odnosi na činj pa pola Uni kasnije doči do podataka koji HE ote li de cilju nametanja sopstvene volje | ograničenja | € konstatovane u | danima. Takve zloupotrebe su ve viaaj S otanij u slučaju vijetnamskog rata i potresa U Severnoj Irskoj. um > — — 3 navedeno da se E na ne. Pre nekoliko se bla posel a aamo čitaoce da ovu lepravku U DECEMBAR 1982. .. Kamen temeljac revolucije u obradi podataka: Razvoj savremenih računara zasniva se na jeftinom I močnom mikroprocesoru (na slici: mikroprocesor u poredenju sa elektronskim cevima) U cilju sprečavanja ovih zloupotreba formirani su več kodeksi i principi koji se ugraduju i u zakone. Jedan od osnovnih stavova U tom cilju je da svaki pojedinac ima kontrolu nad podacima koji su o njemu zapisani. Računar je ipak samo mašina Osamdesete i godine posle njih biče godine neprekidnih promena u kojima če kompjuteri i energija biti glavna preokupaci- ja društva. Kompjutera če biti sve više, a energije sve manje. Ovaj tok ne možemo ni zaustaviti, niti izači iz njega. Postoječi računari i če i dalje padati. prateča oprema imače sve širu primenu, a cene Novi proizvodi su več na pomolu, a razvoj mikroelekti »nike če davati sve jače mikroprocesore i gušče pakovane memorijske čipove. Javiče se još veči izbor proizvoda za igru i dokolicu, a industrijski proizvodi če biti sve jeftiniji. Mikroprocesori če biti prisutni svuda: u kuči, kancelariji, mašini. Ovo če, zajedno sa sve dubljim i novim koriščenjem računara, dati ono što nazivamo informatičkim društvom. No, kompjuteri su bili i ostače samo mašine. Naučnofantastič- ne špekulacije o računarima koji imaju ljudsku inteligenciju kreativnost, ili bilo koju funkciju koja nije programirana od strane čoveka, potpuno su bespredmetne. Kompjuter je kreacija čoveka | to če ostati. A kako čovek nema poštovanja za ono što je sam napravio, on če nastaviti da pravi sve bolje i sve močnije kompjutere. Stanko Popovič KRAJ FELJTONA 35