troškova za prevoz radnika i grajanje radnih prostorija, predin- farktno stanje saobračaja u industrijskim centrima i velikim gradovima, uz problem gradnje i rast cena radne površine, ubrzavaju prelaz na ovo rešenje. Ako se zna da radnik, u proseku, sopstvenim prevozom na posao troši oko. 50 kWh energije, dok tipični kompjuterski terminal samo stotinak vati, onda je orijenta- cija na prenos radnog mesta u kuču radnika vrlo logična. Posebno što, u isto vreme, cene elektronske opreme, kompjutera i teleko- munikacionih veza stalno padaju. Posredni efekti ove seobe su smanjenje zagadenja čovekove okoline zbog smanjenog saobračaja, klizno radno vreme se još lakše realizuje, a mogučnost rada u vreme maksimalne biološke aktivnosti je još ostvarljivija. Naravno, javlja se i niz problema. To je, pre drugih, problem motivacije i kontrole rada pojedinaca, ali i problem prilagodavanja celokupnog privrednog mehanizma na tako radikalne promene. Društveni faktori, ipak, pomažu ovu preorijentaciju. Porodica, koju je industrijska civilizacija dovela do ivice raspada, traži da bude opet na okupu. A istorija pokazuje da je upravo zajednički rad vezivao porodicu. Elektronska soba, koja če povezivati radnika sa fadnom organizacijom, omogučiče da članovi porodice rade zajedno. Iz današnje pozicije teško je sigurno reči da če ,,elektronsko predgrade"', kako ovaj fenomen naziva britanski sociolog Alvin Tofler, biti stvarno Izgradeno u bliskoj budučnosti. Ali, ako to bude ostvareno i u samo 20% slučajeva, što je realno, privreda, gradovi, porodična struktura i sve vrednosti industrijske civilizaci- je če biti duboko izmenjene. Društvo bez gotovog novca Jedna od posledica primene računara u finansijskom poslova- nju preduzeča i banki, u čemu se najdalje otišlo, je potpuno isključenje gotovinskih plačanja u privrednom životu. Ulaskom kompjuterskih terminala u samousluge i prodavnice, uz postojanje mreže bankarskih računara s velikim bazama podataka i kreditnih kartica, postaje ostvarljivo da se gotovi novac povuče i iz opticaja. Čekovi, koji su i ranije korišteni, samo pojednostavljuju sa hardverske strane isti proces jer se obraduju u računskim centrima banaka, bez potrebe uvodenja terminala na svakom prodajnom mestu. Na bankovni račun potrošača bi se sticali svi njegovi prihodi u toku meseca od kojih bi se, putem terminala sa prodajnih mesta ili čekovnih naloga koji se obraduju u računskim centrima, oduzimali iznosi za izmirenje dugovanja. Razlozi za povlačenje ili maksimalno moguče smanjenje količi- ne gotovog novca u opticaju su dobro poznati ekonomistima, a običnom čoveku je dovoljan i onaj najtrivijalniji — neče misliti na džeparoše polazeči u kupovinu. Kompjuteri umesto udžbenika i nastavnika Kako je kompjuter danas postao važan faktor u društvu na svim poljima i kako zapošljava sve više ljudi, prirodno je očekivati da on svoje mesto mora imati i u obrazovanju. To svoje mesto računar nalazi u dva osnovna vida: jedan u kome je on objekat, mašina za koju se spremaju kadrovi, i drugi u kome on učestvuje kao aktivni subjekt u nastavi menjajuči metode i puteve saznanja. Poznavanje principa rada kompjutera i programiranje su posta- li obavezni predmeti u največem broju škola | usmerenja, čak i onih koji ne školuju kadrove koji če raditi neposredno uz elektronski računar ZALI, daleko je interesantnija sa društvenog aspekta uloga računara u obrazovnom procesu. Učenje uz pomoč kompjutera (CAL — computer assisted learning) koristi mašinu kao izvor omogučavajuči svakom učeniku da usvaja znanja tempom koji mu odgovara. Niz terminala u učionici — to je izgled škole budučno- sti, ali se več danas sve češče sreče. Ovakav način rada može biti posebno koristan u procesu učenja dece hendikepirane u fizič- kom ili mentalnom razvoju, što predstavlja kvalitet više društva koje dolazi. Kompjuterom upravljano obrazovanje (CML — computer ma" naged learing) je drugi vid primene računara u procesu učenja: kompletno rukovodenje školom, od čuvanja rezultata testova i ispitivanja, preko izrade planova rada i rasporeda, do organizacije različitih aktivnosti škole zadatak je jednog ovakvog sistema. Očigledno, u ovom slučaju se računar koristi kao i u poslovnim sistemima. Važnost kompjutera u školi je u tome'što on igra istu ulogu kao i van nje. Lekcije naučene na ovom nivou o tome kako živeti sa kompjuterom su prihvatljivije nego učene kasnije, na isti način kao što je preorijentacija na nove metode učenja matematike u 34 RALI EEA ANE 4 aš a h a. Sn a o pala 44 ai 4 go? s SA - a? Bez čoveka u direktnoj akciji: U japanskim fabrikama automobila poslove oko montaže vozila sve češče preuzimaju roboti osnovnim školama (sa početkom od skupova, a ne od tablice množenja) stvarala daleko manje problema prvacima nego nji- hovim roditeljima. Takode, značaj kompjutera je u njihovoj ulozi u procesu prelaska društva baziranog na intenzivnom radu u društvo bazirano na informacijama, u kome nedostatak formalnog obrazovanja i potvrdene intelektualne sposobnosti ograničava mlade u njihovom uklapanju u život. Porast nezaposlenosti ili — novih poslova Primena mikroprocesora je tek počela i jasno je da, uz sklonost projektanata da ih tretiraju kao obične tehničke komponente, čak i sadašnje jedinice imaju ogroman potencijal za eksploataciju. Kada se ovom doda niska cena i buduča sve veča snaga procesora i memorija, onda se može tvrditi da je njihova budučnost obezbe- dena. Niska cena mikroprocesora i njihove velike mogučnosti več dovode do niza krupnih promena: postoječi proizvodi se zamenju- ju novim, daleko pogodnijim ij efikasnijim, a čitave industrije nestaju (kao što se to upravo dešava sa švajcarskom industrijom klasičnih satova). U isto vreme, pojavljuju se potpuno nove primene, kao što je to bilo sa elektronskim kalkulatorima, koje uzrokuju dalju zamenu manuelnog rada mašinama, što onda vodi ka novim industrijskim lomovima. U osnovi postoje dva pravca mišljenja, kada je u pitanju sudbina rada i zaposlenosti u odnosu na primenu mikroprocesora i računara. Jedni smatraju da če ova zamena manuelnog rada mašinama biti stalan proces i da če dovesti do povečanja strukturalne nezaposlenosti sve dok se ne uvede neka prinudca podela rada, a drugi da če novi poslovi, naročito u elektronskoj kompjuterskoj industriji, zameniti stare i da zato nema razloga za paniku. U ovom drugom slučaju treba uzeti u obzir i potrebu a planski budu stimulisane te nove industrije. Takode, izgleda da | večina novih primena zahtevati programe koji su unapred mev i nepromenljivi, smešteni u ROM memoriji (read only memory, GALAKSIJA 128 NE na. OR