F nje produktivnosti. Ljudi ujutro mogu da se polako bude, popiju u | doručkuju u krugu porodice | bez straha od zakašnjenja stignu na posao. Tako rasterečeni daju na radnom mestu maksi- mum. Ovaj proces je počeo 1965. godine u Nemačkoj, a rezultati su bili takvi da danas u istoj zemlji radi oko 30% radnika na taj način. Požar se širi i u ostalim zemljama razvijene industrije. Poseban fenomen je sve veči broj ljudi koji ne žele da rade puno radno vreme. Skračeno radno vreme traže nezaposleni, žene, stariji i penzioneri sa niskim primanjima, ali i mnogi koji više vole manja primanja u zamenu za slobodno vreme koje žive po svojim željama i u krugu ljudi po sopstvenom izboru. Nočni rad je još jedan fenomen civilizacije koja dolazi. Ovo se ne odnosi toliko na industriju gde je treča smena odavno prisutna, več na razne uslužne i druge delatnosti. "Moderni grad" — piše francuski ,,Mond'" pre izvesnog vremena — ,,liči na Gargonu koja nikad ne spava i u kojoj sve veči deo gradana radi izvan normalnih dnevnih ritmova.'' U industrijski najrazvijenijim zemljama danas izmedu 15 | 25% zaposlenih radi noču. Brojni dragstori, bioskopi, restorani, banke i servisi rade 24 časa dnevno. Sva tri fenomena (klizno, skračeno i nočno radno vreme) vode ka uništenju paklenog ritma mašine nametnutog čoveku i orijenti- šu društvo na funkcionisanje u sva 24 časa. Kupovina je moguča u svakom trenutku dana, šema od tri obroka dnevno (doručak, ručak i večera sa svojim satnicama) se gubi, iz saobračaja nestaju kolone vozila na trasi stan-radno mesto. Čovekovo radno | slobodno vreme su opet u procesu promena — društvo se menja. ! u svemu tome je kompjuter. Fabrike bez proizvodnih radnika impresivni rezultati postignuti u automatizaciji tehnoloških procesa u pojedinim industrijskim granama dali su zamah radovi- Ma na automatizaciji svih ljudskih aktivnosti. lpak, proizvodni procesi koji traže ručno sastavljanje i rukovanje (kao što je to pakovanje, spajanje pojedinih elemenata i slično) dugo su bili problem ovoj automatizaciji. Največi broj ovih operacija je una- pred jasno definisan i monotono se ponavlja, a zahteva minimum lične inicijative. Razvojem mogučnosti i padom cena na polju računara, uz veliko smanjenje njihovih dimenzija, i konstrukcijom pogodnih izvršnih jedinica omogučena je automatizacija i ovih poslova. Sigurno najpoznatiji i najatraktivniji primer su potpuno automatizovane fabrike automobila, ali podjednako značajna su i automatska skladišta u kojima jedino računar tačno zna gde se nalazi koji proizvod i do njega pristupa preko mehaničkog transportnog sistema. Ove izvršne jedinice se nazivaju robotima, lako po svom izgledu ne odgovaraju popularnoj predstavi o njima. Robot je programski kontrolisana jedinica koja može da prima spoljne informacije preko sopstvenih senzora i da izvršava poslo- ve pomoču mehaničke ruke koja drži odgovarajuče alatke. Tako robot boji, prska, zavaruje, podiže, premešta i odlaže predmete, izvršavajuči ove poslove obično dosledno imitirajuči pokrete i kretanje čoveka. Roboti su ružni, neelegantne konstrukcije, ali efikasni i višekostruko korisni: rade veoma kvalitetno, ne umaraju se i ne greše, zamenjujuči čoveka u poslovima koji se izvode u uslovima štetnim za zdravlje ili su iz bilo kojih razloga nepodesni za rad. Več danas u Japanu i SAD, dvema zemljama koje su najdalje otišle u procesu uvodenja robota u rad i svakodnevni život, rade kompletne fabrike ili, češče, pojedine proizvodne linije na kojima nema čoveka u direktnoj akciji. Obzirom na brzi razvoj u ovoj oblasti, očekuje se da u periodu do kraja našeg veka roboti potpuno oslobode čoveka napornih i opasnih poslova. Biče to kvalitet više u životu čoveka i korak bliže ka novoj civilizaciji. Kučna radinost na savremen način Drugi, možda i značajniji proces koji ukazuje na blizinu informatičke civilizacije, jeste prenošenje posla iz fabričke hale i " kancelarije u kuču i, paralelno s tim, ponovno jačanje porodice. ! Ovaj proces može izgledati teško razumljiv jer nije lako prihvatiti da sve današnje ogromne investicije u fabričke hale i poslovne K grade več kroz par decenija budu bez opravdanja. Pa ipak, proces povratka na kučnu industriju, ali na elektronskoj osnovi, sa a firmacijom porodice kao osnovne čelije društva več je počeo. V Sve veči broj poslova koje obavljaju elektronski računari ili koji se obavljaju pod njihovom kontrolom i mogučnost vrlo efikasne vc merne komunikacije čoveka sa mašinom pruža uslove da se obavljaju iz dnevne (ili bilo koje druge) sobe radnika. čahvaljujuči računaru i video terminalu, fizička prisutnost radnika a radnom mestu više nije neophodna. Kriza energije i s njom rast m. oe, DECEMBAR 1982. Vrtoglava kompjuterizacija: u razvijenim zemljama zapada svaki stoti zaposleni radi uz ili za kompjuter s8> > LIŠE Aa. FA, >nh> z —"—->—e.i—č— a a VE aaa jj — Eo S ea o a oo————»—>———o en ee SANLLDIIIDIIJ Er