o. Vreme računara: od računaljke do veštačkog razuma (6) Hi s s! sa | Mati, MA Na nA K ie sa xv: s te; ns - mad nM da gi s sa . to ga 4 s U SE 4, mix. sj a. Mo - Es. 4 — Obrada informacija, kao polje aktivnosti savremenog — čoveka, | elektronski računar, kao tehnološki proizvod — koji toj aktivnosti daje jednu sasvim novu | neslučenu / dimenzliju, poslednjih godina doživljavaju burniji procvat Z od bilo koje tehničke discipline. Promene koje su več — donell, kao i one koje se naziru u najbližoj budučnosti, "iz temelja potresaju industrijsku civilizaciju, lako su, V praktično, tek na samom početku svog pobedonosnog " pohoda, kompjuteri su upleteni u naš svakodnevni život — mnogo više nego što slutimo, pri čemu njihov uticaj na društvo u celini, | svakog pojedinca u njemu, biva ži svakim danom sve složeniji, sve izrazitiji | sve — Z očigledniji! | dok jedni prate ove promene sa velikim — uzbudenjem | velikom radošču, drugi ih dočekuju sa " zebnjom u srcu, plašeči se da če ,,nova tehnologija podeliti ljude na one koji Je razumeju i njome " upravljaju | na one kojima ona upravlja". Kakav je Z stvarni impakt elektronskog računara i koje su njegove / stvarne mogučnosti? Šta nam računari daju a šta — uzimaju? Kako rade i kako se na njih može uticati? adi ima li razloga za zebnju | strah? m. "pe . we "Veliki broj kompjutera i njihova totalna prisutnost u životu — savremenog čoveka, prirodno, ima snažan uticaj na organizaciju — celokupnog društva. Od trenutka kada se pojavio, elektronski NI računar je povečavao produktivnost, stvarajuči više slobodnog » vremena, menjao je sliku zanimanja, uklanjajuči čoveka iz pojedi- nih poslova i otvarajuči mu nove, potiskivao je gotov novac iz V opticaja, šireči plačanje čekovima i kreditnim karticama. Zbog svega toga menjala se organizacija i ritam života, menjali su se — putevi komunikacija, menjao se odnos izmedu čoveka, porodice i > društva. Od mašine koju je čovek prvo primao s podozrenjem iz / straha da če mu uzeti posao, elektronski računar je postao V svakodnevna pojava, danas več prisutan i u domačinstvima. U V razvijenim zemljama Zapada oko 1% svih zaposlenih radi uz ili za — kompjuter, a broj ličnih i kučnih računara prelazi cifru od nekoliko — miliona. Prema predvidanjima stručnjaka, to je samo početak — dalja > kompjuterizacija obečava još dramatičnije promene. s 4 Elektronski računar i rad E Najdublje i najznačajnije promene odigravaju se, svakako, na V polju rada. Računari su prvo zaposlenje dobili u velikim kompani- ama na obradi finansijskih i administrativnih informacija. Potom, " kompjuteri ulaze u sve manje firme, prodavnice, servise, advokat- V ske kancelarije. Sve veči broj ljudi radi za stolom na kome je "postavljen ekranski terminal sa tastaturom za komunikaciju sa upametnom" mašinom. ; j Li % N ča, | J h mah | Kompjuteri u obrazovanju: Zamenjujuči u lst on | udžbenik, -računari lspoljavaju zadivljujuču sposobnost da se prilagode individualnim sposobnostima svakog učenika Uvodenje računara u poslovne i tehnološke procese je mnoga radna mesta ukinulo ili je njihov broj znatno smanjen. To je efekat koji je bio prvi vidljiv i koji je za posledicu imao odbojan stav običnog čoveka prema računaru. Ali, kompjuteri su uvodili i nova zanimnja | otvarali nova radna mesta. To su poslovi na pripremnim mašinama za unos podataka, poslovi operatera, programera i projektanata automatske obrade. Ne treba zaboraviti ni nove poslove na projektovanju, izradi | održavanju računskih mašina. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama, koje su istina kompjuterski najrazvijenija zemlja, blizu milion i po radnih mesta je vezano direktno za računar. Od ovog broja 90% poslova je u računskim centrima, a ostalih 10% se nalazi u fabrikama za proizvodnju i servisima za održavanje mašina. Kadrova za ova zanimanja ni danas nema dovoljno, a prognoza je da če se i u budučnosti broj radnih mesta uz računar povečavati. U fabrikama se, uz pomo£ fačunara | različitih robota, smanjuje broj radnika koji se bave fizičkim premeštanjem predmeta, a povečava broj onih koji rukuju informacijama. Ovaj proces dovodi do paradoksa da se broj administrativnih radnika u industrijski najrazvijenijim zemljama sve više uvečava na račun proizvodnih radnika, dok proizvodnja ubrzano raste. U isto vreme, sve direktnija komunikacija čoveka i računara i sposobnost računara da veliki broj poslova obavlja samostalno vode u jednu novu organizaciju društva. Novi ritam za ugodniji život industrijska civilizacija sinhronizovala Je život čoveka u ritmu mašine, tačnije, u ritmu niza mašina povezanih tehnološkim procesom u kome je svaki sledeči korak uslovljen prethodnim. Posao je počinjao (i još uvek počinje) u isto vreme, nepregledne kolone vozila kretale su se u tzv. špicevima ka i od fabrike, obroci su bili strogo definisani, na spavanje se išlo u isto vreme. Ručni časovnik je uz minutnu podelu dobio i sekundnu i postao deo čoveka. vle stroga programiranost čove neizdržljiv teret za mfoge. Koliko je to tačno pokazuj sala se u industrijskom svetu širi O di krače ne | sola naše Od ranije je bilo poznato da je biološk različit — dok jedni imaju period naj kovih aktivnosti bila je i jeste a vreme dolaska i odlaska s | obavezu da se radi 8 deo) mio a posla su slobodni, uz gde je to prir industrijski nivo dozvoljavao, dalo je za zom zaka kia pavatiji GALAKSIJA 128